EUROPSKA AKADEMIJA BANJOLUČKE BISKUPIJE NA “INTERLIBERU”

Na ovogodišnjem međunarodnom sajmu knjiga „Interliber“, koji se održava na Zagrebačkom Velesajmu od 8. do 13. studenog 2016. nastupit će po prvi puta i Europska akademija Banjolučke biskupije sa svojim partnerom „Ekološkim glasnikom“ iz Donje Lomnice pokraj Zagreba. Bit će to prilika, na ovoj smotri pisanog stvaralaštva,javnosti predstaviti izdanja koja su posljednjih godina nastala u ustanovama Banjolučke biskupije: Biskupskog ordinarijata, župnih zajednica, samostana, Caritasa i Europske akademije. Unatoč svakovrsnim nedaćama kojima su godinama izloženi kako Katolička crkva na ovim prostorima tako i preostali Hrvati, uspjelo se ipak napisati i objaviti značajan broj knjiga od kojih će jedan broj biti izložen i predstavljen javnosti na ovogodišnjem „Interliberu“. Riječ je uglavnom o literaturi iz područja crkvenog, vjerskog, duhovnog, društveno-povijesnog i kulturnog života Katoličke crkve i hrvatskog naroda s područja Banjolučke biskupije.

Drugog dana Sajma, u srijedu, 9. studenog s početkom u 16 sati bit će predstavljena najnovija knjiga u izdanju Europske akademije Banjolučke biskupije i HKD Napredak iz Sarajeva, autora Ante Ivića, s naslovom „Katoličko stanovništvo župa Banja Luka i Ivanjska do 1818.“ Riječ je o prvoj od tri knjige g Ivića s ovom tematikom.

Prva knjiga predstavlja pregled i analizu okolnosti koje se tiču povijesti, demografije,migracija, načina života i različitih okolnosti u prošlosti, do 1818. godine. Razdoblje završava prestankom epidemije velike kuge i obrađenim skupom više od 25 tisuća matičnih upisa i gotovo 3.000 prezimenskih inačica katoličkog pučanstva koje je živjelo na području župe Banja Luka i Ivanjska (trokut od Prosare i Motajice, pa sjeverno od Bočca, obrubljen Vrbasom i obroncima Kozare).

Druga i treća knjiga, koje su u pripremi za tisak, predstavljaju objavu arhivske građe, transliteriran i transkribiran tekst matičnih knjiga ovih župa.

U 10 poglavlja u prvoj knjizi obrađen je povijesni kontekst do dolaska osmanlija na ovo područje, potom osmanlijsko osvajanje i novi etno konfesionalni odnosi, obilježja ekonomskih i gospodarskih odnosa, migracije, prezimena i podrijetlo prezimena, demografske promijene, prostor nesigurnosti, razdoblja sukoba nakon Bečkog rata i posljedice koje su iz toga proistekle, vjerske prilike i crkvena organizacija te svakodnevni život u ovim prostorima.
U drugoj i trećoj knjizi su obrađene matične knjige župa Ivanjska i Banja Luka s imenskim obrascima u maticama,prezimena katolika obje župe te vođenje matica u tursko doba. U njima su također i dodaci: Katolički i pravoslavni naseljenici uz Savu 1725. godine; Krizmanici u župama Ivanjska i Banja Luka 1742. godine; Katoličke obitelji župe Ivanjska i Banja Luka 1742. I 1768 godine; Prezimena umrlih od kuge između 1763 i 1817 godine; Prezimenik župa Ivanjska i Banja Luka 1729.-1818 godine; Indeks prezimena krštenih u župi Banja Luka 1840-1931 godine; Svećenici na službi u župi Ivanjska 1729.-1818. godine kao i popis svećenika na službi u župi Banja Luka 1753 do 1814 godine.

Budući je protjerivanjem hrvatskog, katoličkog stanovništva s područja Banje Luke i okolnih mjesta i župa, u zadnjoj dekadi prošlog stoljeća, došlo do drastične promjene u strukturi stanovništva te da sadašnji upravitelji i njihove politike ovih područja svim silama čine da se što temeljitije zaboravi tko je prije dvadesetak godina nastanjivao ova područja i tko je autohtono domicilno stanovništvo cilj ovog i sličnih projekata je spriječiti memoricid te činjenično, znanstveno rasvijetliti povijesni kontekst te naseljenost ovih prostora u vremenima do nasilnog etničkog čišćenja od Hrvata i katolika 90-tih godina prošlog stoljeća, pa do danas, što se najbolje može rasvijetliti obradom i javnim objavljivanjem sadržaja iz matičnih knjiga ovdašnjih župa.

KTA
Zagreb, 7. studeni 2016.

Comments are closed.