Brana zaboravu, ali i pogled u budućnost
Knjiga govori po pozadini ovog nesretnog rata koji se sručio na našu zemlju, ulozi i licemjerju međunarodne javnosti, svojevrsni je vrisak protesta protiv dehumanizacije našeg čovjeka i traženja prava i pravde za sve ljude jednako u državi i na prostoru na kojem su „veliki“ zaigrali na štetu „malih“.
U sklopu obilježavanja desete obljetnice postojanja i rada Katoličkog školskog centra „Ivan Pavao II“ u Bihaću, u amfiteatru škole 24. listopada predstavljeno je drugo, dopunjno izdanje knjige banjolučkog biskupa dr. Franje Komarice „Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski“. Knjiga je zajednički poduhvat biskupa Komarice i njemačkog novinara Winfrieda Gbureka, do sada objavljena na izvorno njemačkom, zatim i prevedena na hrvatski i engleskom jeziku, i plod je razgovora dvojice autora iz kojih se mogu iščitati pastoralna, etička, ali i politička razmišljanja biskupa Komarice o onome što je zastupao i za što se borio u ratnom i poratnom vremenu. A to je da istina o malom obespravljenom čovjeku dođe na vidjelo i da se nikad ne zaboravi. Knjiga govori po pozadini ovog nesretnog rata koji se sručio na našu zemlju, ulozi i licemjerju međunarodne javnosti, svojevrsni je vrisak protesta protiv dehumanizacije našeg čovjeka i traženja prava i pravde za sve ljude jednako u državi i na prostoru na kojem su „veliki“ zaigrali na štetu „malih“.
Dvije knjge s istom temom
Kao pastir banjolučke biskupije, ali i kao svjedok istine, biskup Komarica svjedoči o obespravljenim, nezaštićenim i potlačenim ljudima u BiH, a prije svega onima s područja ove biskupije u kojoj je prije rata živjelo oko 120.000 vjernika-katolika, a danas je taj broj sveden na oko 30.000 katolika.
Uz knjigu biskupa Komarice, javnosti je predstavljena još jedna knjiga s istom temom – „Prešućivani zločin“ koja je u stvari zbornik radova u izdanju Europske akademije Banjalučke biskupije i govori o 20 godina pod teretom progona, nepravde, prešućivanja i protjerivanja Hrvata i Bošnjaka s područja RS-a.
Uz biskupa Franju Komaricu, o svemu ovome govorili su i promotori knjiga: Frano Piplović, iz Europske akademije Banjolučke biskupije, dr. Mujo Begić, šef područnog odjeljenja Istituta za nestale osobe BiH za Bosansku krajinu, dr. Slavo Grgić, ravnatelj bihaćkog KŠC-a i Franjo Jurić, profesor povijesti.
Prijatelj istine i malog čovjeka
Ova je knjiga prijatelj istine i prijatelj malog čovjeka, a biskup Komarica, vječiti borac za istinu, uvijek je zagovarao mir i pozivao na mir. Knjiga je brana zaboravu, ali i pogled u budućnost.
Bihać zna što je žrtva, zato što je i sam proživio 1201 dan u okruženju, i zato Bihać ima pijetet prtema žrtvama. Važno je stoga personalizirati žrtve, ne govoriti o njima samo u brojkama i statistici, jer svaka ta žrtva jedno je ime, jedan je čovjek koji je imao život, koji je imao snove i želje, a koje mu je netko samo tako srušio i uništio. Što je najgore, kazao je biskup Komarica, još uvijek se povećava ta fatalna dehumanizacija čovjeka i bje ove knjige trebale bi pomoći svim našim sugrađanima i suvremenicima da izađu iz svoga dosadašnjeg možebitnog neznanja i da se zauzmu protiv vladavine arogancije i cinizma, pogotovo u ovoj našoj „europskoj kući“. – Neka i s našeg lica što prije spadnu maske, ako ih ima, i pokažimo da smo istinski humanisti – zaključio je na kraju biskup Komarica.
S. Čelan/TABB
Bihać, 24. listopad 2016.
Comments are closed.
